Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u Virovitici je predsjedao sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, među kojima je bila i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić.
U komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, dogovorena je praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, a prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, prije točno sedam godina.
Sastanak je u najvećoj mjeri bio fokusiran na Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijsku potporu jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijsku tranziciju Hrvatske - jačanje regionalnog gospodarstva.
Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu.
Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike.
Govoreći o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković naglasio je da je ona vrlo stabilna i konsolidirana, s projiciranim rastom BDP-a od 2,8 posto, inflacijom koja se smanjuje, smanjenim udjelom javnoga duga u BDP-u koji je na 60,7 posto te visokim stupnjem povjerenja građana u javne financije iskazanom pri ulaganju u državnu obveznicu i trezorske zapise. Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti. Stopa zaposlenosti u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto. Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto, dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto, a mirovine su prosječno povećane za 192 eura.
Kako se sastanak održao u Slavoniji, premijer se osvrnuo i na slučaj afričke svinjske kuge, koja je pogodila neke od slavonskih županija. Kazavši da je prije pojave te bolesti u Hrvatskoj bilo registrirano 800 tisuća svinja, naveo je da je za vrijeme epidemije, što zbog bolesti što zbog nužnih mjera koje su se morale poduzeti, uginulo ili eutanazirano samo 35 tisuća svinja što predstavlja oko 3 posto, iako se u medijskom prostoru stvarao dojam da ih je eliminirano višestruko više. Istaknuo je i kako je danas u Hrvatskoj registrirano 130000 svinja više nego prije pojave afričke svinjske kuge, a rezultat tome su osigurane vrijedne i pravovremene potpore uzgajivačima i paket mjera podizanja razine biosigurnosti.
Nakon što se bolest smirila, a smirila se zbog akcijskog plana mjera koje je Hrvatska provodila, kao što to čini svaka ozbiljna i uređena država, unatoč tome što nema lijeka ili cjepiva, došli smo u situaciju drugog režima, tzv. regionalizacije, koji omogućuje od ovog tjedna i tradicionalnu svinjokolju i trženje svinjskim mesom na području Vukovarsko-srijemske županije i dijelovima Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.