Požeško–slavonska županija ima dugu povijest. Čovjek ovdje obitava od najstarijih vremena, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. U rimsko doba Požeška kotlina je imala naziv „Valis aurea“ – Zlatna dolina. Od srednjeg vijeka možemo pouzdano pratiti pisanu povijest naše županije, koja se po prvi put spominje 1210. godine.
Požega se spominje 1227. godine kao utvrda i sjedište županije i bila je jedan od najvažnijih gradova srednjevjekovne Slavonije. Uz Požegu, važna mjesta u to vrijeme bili su: Kaptol, Kutjevo, Pleternica, Velika i Pakrac, u kojem je jedno vrijeme bila kovaonica novca (banovac).
U vrijeme 150-godišnje osmanlijske vladavine Požega je sjedište sandžaka koji je obuhvaćao veliki dio Slavonije, dok je Pakrac kraće vrijeme također bio sjedište sandžaka. Nakon izgona Turaka, sredinom XVIII. stoljeća dolazi do obnove Požeške županije, koja obuhvaća znatno veći prostor od srednjovjekovne županije, a Požega dobiva status slobodnog i kraljevskog grada. Kao važno kulturno, prosvjetno, gospodarsko i vjersko središte, Požega u XIX. stojeću nosi laskavu titulu „Slavonska Atena“.
Idući od zapada prema istoku, ukratko ćemo obići najznačajnija mjesta naše županije. Lipik je poznat po termalnom lječilištu i ergeli lipicanaca. Pakrac je bio poznat još u srednjem vijeku kao značajna utvrda i imao je kovnicu novca (banovac). Područje Pakraca i Lipika te zapadni dio brestovačke općine teško su stradali u vrijeme Domovinskog rata.
Požega je grad duge urbane, upravne, kulturne, prosvjetne, vjerske i gospodarske tradicije. Danas je sjedište Požeške biskupije, Požeško – slavonske županije, Veleučilišta u Požegi te niza kulturnih i prosvjetnih ustanova. Pleternica je poznato svetište Gospi od suza, te važno prometno križište. Kutjevo je jedno od najjačih vinskih središta u Hrvatskoj, u kojem tradicija vinogradarstva i podrumarstva datira još od 1232. godine.
Kaptol u svom središtu ima jednu od najsačuvanijih srednjovjekovnih utvrda. Velika je, osim po termalnom izvoru, poznata kao izletište i polazište u Park prirode Papuk, koji je nedavno zbog svoje geološke raznolikosti dobio status europskog geoparka. Na čaglinskom području, u srcu Dilj gore, nalazi se poznato, u novije vrijeme sve posjećenije Sovsko jezero, jedini ostatak nekadašnjega Panonskoga mora (Paratetis more) kod nas.