Svečanom sjednicom Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije, obilježen je Dan Virovitičko-podravske županije i njena 30. obljetnica u samostalnoj Hrvatskoj.
Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sjednici su nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, zastupnici u EU parlamentu Sunčana Glavak, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, čelnici županija među kojima i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha i brojni drugi uzvanici.
U svom govoru župan Igor Andrović se osvrnuo na 30 godina postojanja Virovitičko-podravske županije i podsjetio na promjene koje su prvo Hrvatska, a zatim i ovo područje prošli u tom periodu: međunarodno priznanje, obrana teritorija u nametnutom ratu, članica UN-a, NATO-a i punopravna članica Europske unije, euro kao službena valuta, ulazak u Schengen.
- U svim sektorima naše izravne nadležnosti; školstvu, zdravstvu, socijali, brigom o prirodnoj i kulturnoj baštini, turizmu, sportskoj infrastrukturi, sustavom županijskih cesta i prostornom planiranju, napravljeni su veliki i itekako vidljivi iskoraci. Danas dajemo pozitivan i potvrdan odgovor jednoj od najvećih reformi u području školstva – cjelodnevnoj školi. Od 4. rujna, učenici četiriju naših škola započinju školsku godinu kao godinu velikih promjena. Te škole bit će obnovljene, suvremeno opremljene, a učenici će dobiti mogućnost drugačijeg modela odgoja i obrazovanja, učenja i poučavanja, model koji smo dosad mogli vidjeti samo u drugim državama članicama Europske unije – rekao je, između ostalog, župan Igor Andrović i dodao kako se nastavljaju ulaganja u sustav obrazovanja, uz značajnu pomoć Vlade RH.
Istaknuo je da se za razliku od prije 30 godina, kada su prioritet bili projekti uvođenja telefonije i telefonskih priključaka, investicije danas odnose na projekt širokopojasnog interneta, da u odnosu na nekad, kada su jedini projekti bili uvođenje osnovne komunalne infrastrukture, danas Županija ulaže u sustave navodnjavanja, Centar za pametnu poljoprivredu, geotermalni potencijal te obnovu dvoraca kao važnog dijela kulturne baštine. Ulaže se u zdravstvo, nove vrtiće i škole, a župan je naglasio i niz mjera i potpora kojima pomažu školarcima, studentima, umirovljenicima.
Govorio je i o standardu koji, kaže, iz godine u godinu raste, zahvaljujući potpori Vlade RH, ali i uspješnoj suradnji s gradovima, općinama, kao i drugim županijama, ustanovama i tvrtkama. Dan županije čestitao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik Josip Đakić, podsjetivši na stotine civila i branitelja iz Virovitičko-podravske županije koji su svoje živote dali za stvaranje Republike Hrvatske. Govoreći u kontekstu modernih izazova, spomenuo je i one klimatske, napomenuvši kako se ova županija, kao i druge, iz pomoć ministarstava i stručnih timova treba okrenuti prevenciji i iznalaženju kvalitetnih rješenja za na tom planu.
Čestitkama u povodu Dana županije pridružio se i premijer Andrej Plenković. U uvodnoj riječi naglasio je važnost decentralizacije koja je konkretno utjecala i na područje Virovitičko-podravske županije.
- Iz tog razloga, od 2017. do 2022. godine prihod VPŽ rastao je gotovo za 80 posto. Tu smo politiku decentralizacije materijalizirali i kroz zakonski okvir koji omogućuje veće prihode našim županijama, gradovima i općinama, a koje potom mogu konkretnije realizirati svoje ciljeve. Svih pet slavonskih županija dio su našeg Projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Ovdje ste realizirali više od 300 milijuna eura, što je sjajno postignuće, a u narednom periodu planiramo dati Gradu Virovitici, kao sjedištu županije, na raspolaganje dodatnih 18 milijuna eura. Nikada nismo bili politički konsolidiraniji, ekonomski napredniji i razvojno dinamičniji kao što smo sada – rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je kako je u posljednjih nekoliko godina Vlada radila na dva paralelna procesa, a to su realizacija onih strateških ciljeva koji su dogovoreni s lokalnim akterima, dok je drugi bio odgovor na ekonomsku, financijsku, socijalnu krizu te rješavanje pitanja elementarnih nepogoda. Izdvojio je prometnu povezanost kao jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata Vlade danas.
- Hrvatska je povezanija, ulaže se u cijelu infrastrukturu, zračne i pomorske luke, ceste. Jučer (četvrtak) smo potpisali ugovor za posljednjih 5 kilometara koridora 5C, koji će integrirati Baranju u mrežu autocesta. Do Uskrsa će biti gotova autocesta Lekenik-Sisak, 18. rujna će biti probijena druga cijev tunela Učka. Istarski poluotok potpuno je integriran. Radovi traju na cesti od Farkaševca do Bjelovara; a počela je treća etapa ceste prema Virovitici. U sljedećih nekoliko godina ćemo završiti tih nekoliko brzih cesta koje nedostaju, kako bi mreža cestovne infrastrukture bila kompletirana. Nakon cesta, ostaju nam ulaganja u željeznicu, dosad najveća investicija – poručio je premijer.
(www.icv.hr, www.vpz.hr, vlada.gov.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)