Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu, a na kojemu je sudjelovao i zamjenik županice Ferdinand Troha. Teme sastanka bile su izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Premijer je na početku govora izjavio da mu je drago što je u Slavonskom Brodu, koji je prvi put domaćin sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Istaknuo je da je ovo četrnaesti sastanak od prosinca 2016. godine te da je to dokaz kako Vlada i župani posvećuju veliku pozornost višerazinskom upravljanju Hrvatskom te da se tim susretima razvilo partnerstvo, međusobno razumijevanje i saznanja o prioritetima za svaki dio Hrvatske.
Istaknuo je da je Hrvatska danas u Schengenu i eurozoni. „To je bio cilj naše politike u ova dva mandata; dublja integracija je bila na prvom mjestu naše europske politike i mislim da ćemo u godinama pred nama svi skupa uvidjeti koliko su strateški promijenile položaj Hrvatske i koliko je to korisno za naše građane i brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj“, kazao je. Osvrnuo se i na činjenicu da je Hrvatska, nakon što su za hrvatske građane ukinute vize za ulazak u SAD, postala četvrta europska država koja sudjeluje u američkom programu Global Entry, što našim građanima i poslovnim ljudima značajno pojednostavljuje formalnosti za putovanje u SAD.
Istaknuo je, da je što se tiče sredstava Europske unije, u ovih deset godina Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura. Kazao je da su u potpunosti apsorbirana sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za zagrebački potres alokacija od 683 milijuna eura, a petrinjski 319 milijuna eura.
Podsjetio je i da je nedavno osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU. „Željeli smo dati impuls za urbane planove središta županija, da potaknemo ulaganja u urbana središta“, kazao je.
Osvrnuo se i na sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te na Projekt Sjever, vrijedan 2 milijarde eura.
Podsjetio je i da se Hrvatska suočila s pandemijom covida i njezinim posljedicama, kao i prehrambenom i energetskom krizom i inflatornim pritiscima. „Odgovorili smo kao Vlada i država sa 6,8 milijardi eura“, kazao je i podsjetio pakete pomoći, zamrzavanje cijena plina, struje i naftnih derivata i sve drugo što je Vlada činila da građani i gospodarstvenici lakše prođu kroz ovo izrazito teško i zahtjevno razdoblje.
Premijer je rekao da je Hrvatska ostvarila suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto u 2022. godini te da se iz mjeseca u mjesec smanjuje i stopa inflacije.
U tom smislu, kazao je, u mandatu Vlade, povećana je prosječna plaća za 50 posto, medijalna za 44, a minimalna plaća za 70 posto. "Želimo da se trend povećanja plaća itekako nastavi", istaknuo je Plenković.
Izdvojio je i Strategiju demografske revitalizacije, koja je jedan od tri prioriteta u narednom desetljeću. Kazao je da je Središnji državni ured za demografiju i mlade pri kraju s pripremom Strategije demografskoga razvoja, koja će nakon usuglašavanja resora ići u javno savjetovanje.
Premijer je podsjetio da je u mandatima Vlade učenicima osiguran besplatan prijevoz, besplatni udžbenici i besplatan obrok. Naglasio je da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđen ogroman iznos sredstava za hrvatsku obrazovanu infrastrukturu, od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, do sportskih dvorana. Istaknuo je da je kvalitetno obrazovanje važno za konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu rada te ga vidi kao temelj hrvatskoga društva.
Izvor: Vlada RH