Kako bi u sjećanjima ostala trajna žrtva koju su podnijeli hrvatski branitelji te kako bi im se odala počast na dan kada je 1991. godine postrojena profesionalna postrojba - 63. samostalni bataljun Zbora narodne garde, koja je u jesen iste godine postala okosnica 123. požeške brigade HV-a, Grad Požega 2022. godine donio je Odluku kojom se 13. lipanj obilježava kao Dan hrvatskih branitelja Grada Požege.
Tom prigodom u organizaciji Grada Požege i Udruge ratnih veterana 63. A samostalne gardijske bojne, u dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata u HMDCDR dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić održala je predavanje - „Uloga Svete stolice u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i tijekom Domovinskog rata“.
Sve prisutne goste i uzvanike na samome početku pozdravili su umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Mario Kalan, pročelnica UO za društvene djelatnosti grada Požege Maja Petrović, te zamjenik županice Ferdinand Troha koji je zahvalio na inicijativi da se ovakvo predavanje održi u Požegi jer će dodatno oplemeniti sve koji su ga došli poslušati te dati neka nova saznanja vezana uz hrvatsku državnost i ulogu Vatikana u stvaranju moderne hrvatske države.
„Tema je atraktivna i drago mi je vidjeti učenike koji će imati priliku čuti povijesne činjenice. Činjenica je da Sveta stolica i Hrvatska imaju dugu povijest i da je Vatikan, odnosno Sveta stolica, u hrvatskoj državnosti kroz povijest uvijek imao značajnu ulogu. Ta uzajamna veza osobito se osjetila tih presudnih 90-tih godina i raduje me ova tema koja će biti iznesena u našem Gradu.“ – rekao je Troha te čestitao svim braniteljima Grada Požege njihov dan.
Julija Barunčić Pletikosić rođena je 1980. godine. Studij kroatistike i povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2005. godine, a doktorirala je 2014. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s temom Katolička crkva u Hrvatskoj 1991. – 1995.: stavovi, djelovanje, stradanja. Viši je arhivist, znanstveni je suradnik, a u naslovno-nastavnom zvanju docent te kao vanjski suradnik od 2014. predaje na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta na kolegijima moderne hrvatske povijesti i Domovinskog rata.
„Želim naglasiti koliko je međunarodno priznanje bilo značajno za Republiku Hrvatsku, pogotovo u okolnostima rata kad je Hrvatska bila napadnuta i pritisnuta velikosrpskom agresijom koja je nakon prvih oružanih sukoba i pobune, još od 1990. pa u prvoj polovici 1991. godine, zapravo prerasla u agresiju i proširila se gotovo po čitavoj Hrvatskoj.“ – rekla je dr. sc. Julijana Barunčić Pletikosić istaknuvši kako je glavna tema predavanja upravo važnost Svete stolice u procesu priznanja te koliko je to tada bilo važno Republici Hrvatskoj.
Uz obrambeni Domovinski rat Hrvatska je vodila i diplomatsku bitku za međunarodno priznanje. Snažnu potporu traženju mirnog rješenja u okviru međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske pružali su vatikanska diplomacija i tadašnji papa Ivan Pavao II., papa koji je imao presudnu ulogu u prevladavanju totalitarne i protuvjerske ideologije koja je četrdeset godina dijelila Europu. Potpora pravu Slovenaca i Hrvata na državnost i slobodu polazila je od poštovanja temeljnih ljudskih prava i Božjih načela, a Papa Ivan Pavao II. zalagao se za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
U diplomatskoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske 20. prosinca 1991. godine Sveta Stolica izvijestila je o svojoj namjeri da prizna njezinu suverenost i neovisnost, što je i učinila 13. siječnja 1992. godine.