U organizaciji Gradske knjižnice Požega i Ogranka Matice Hrvatske Požega u Dvorani svjetlosti održano je predstavljanje knjige Požežanina Stojana Raguža Gunjinovića - “Etnografija Hrvata katolika u Humnini od početka XVII. do kraja XX. stoljeća”.
Stojan Raguž Gunjinović rođen je u Kruševu, Općina Stolac, a u Požegi živi 56 godina. Autor je knjiga “Raguži, povijest i rodoslovlje”, “Ragužuša u ogledalu” i “Etnografija Hrvata katolika u Humnini od početka XVII. do kraja XX. stoljeća” te je suautor u velikoj monografiji o Ragužima “Otkud da te zovnem rode”.
Knjiga koja obrađuje četiri stoljeća života u Humnini, sastoji se od tri dijela: Stambeno stanje, prebivališta, način življenja i prehrana, Gospodarske djelatnosti, te Kulturne i duhovne vrednote Hrvata u Humnini od početka XVII. do kraja XX. stoljeća. U njoj se isprepliću etnografski, sociološki i ekonomski elementi. Izvrstan je spomenik jednoga zaboravljenoga vremena te je prilika svima, i starijima i mlađima da se upoznaju s tradicijom, običajima i životom opisanoga kraja.
Ovom prigodom svima prisutnima obratili su se zamjenik županice Ferdinand Troha te predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Požegi Anita Katić, koja je i moderirala predstavljanje, a prvi o knjizi govorio je dr. sc. Jakša Raguž, povjesničar s Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, koji je nazočne upoznao sa strukturom knjige rekavši ponešto o svakom od njezina tri sastavna dijela. Posebno se osvrnuo na prikaz gospodarstva i gospodarenja na primjeru obrade vune i izrade tkanina istaknuvši kako je autor u knjizi pomno opisivao svaku sitnicu, svaki predmet, svaku radnju, ne uzimajući zdravo za gotovo kako će budući čitatelji znati o čemu govori, nego ih je u svojem tekstu odmah sa svime precizno upoznao.
O knjizi je govorio i mr. sc. Mario Raguž, književnik i urednik religioznoga programa HRT-a koji je istaknuo etnološku vrijednost knjige, a župnik in solidum župe sv. Terezije Avilske u Požegi mr. sc. Josip Krpeljević, predstavivši knjigu posebno se osvrnuo na njezinu kulturološku i duhovnu vrijednost te čestitao autoru na njegovu predanu i ustrajnu radu.