Vlada Republike Hrvatske na čelu sa predsjednikom Andrejem Plenkovićem održala je 14. sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na kojoj su uz predsjednika Andreja Plenkovića i ministre, sudjelovali i slavonski župani, među kojima i županica Antonija Jozić.
Otvarajući sjednicu Savjeta, premijer Plenković rezimirao je dosadašnju suradnju i sustavni dijalog istaknuvši da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem uspostavljen stabilan, sustavan i strukturiran okvir suradnje i dijaloga na realizaciji projekata za pet slavonskih županija, koji daje puno rezultata.
Govoreći o ciljevima i zadacima iz Programa Vlade, premijer se osvrnuo na 2022. godinu kazavši kako je ona bila izuzetno uspješna u pogledu njihovog ispunjavanja, a poseban naglasak stavio je na to da će Hrvatska za nekoliko dana postati članica europodručja i Schengenskoga prostora.
Istaknuo je da bez potpore bespovratnih europskih sredstava ovakvi projekti ne bi bili mogući te da upravo ljudi u Slavoniji, koja je teško propatila u vrijeme Domovinskog rata, znaju koliko takva potpora potrebna i nužna za razvoj istoka Hrvatske, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja u infrastrukturu, poduzetništvo, poljoprivredu, zaštitu okoliša i sve moguće druge projekte.
Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi kuna za brojne važne projekte. „Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada smo proveli preko 34 tisuće projekata“, naglasio je. Naveo je da se provodi 67 razvojnih projekata vrijednih 12 milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma. Značajna sredstva uložena su u restrukturiranje, modernizaciju, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, unaprjeđenje života u ruralnim sredinama, a od 2016. do danas odobrena je potpora u iznosu većem od 7 milijardi kuna, dok je isplaćeno šest milijardi kuna.
Uručeno je i niz novih ugovora, među ostalima i 36 novih ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije.
Kada je riječ o socijalnoj politici, značajna su sredstva investirana u pet slavonskih županija za unaprjeđenje socijalnih usluga i brigu o najranjivijim skupinama društva, osobito za djecu i starije. Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100 projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna. U okviru prve dvije faze Poziva "Zaželi", kojeg je premijer ocijenio jednim od najuspješnijih i najboljih, na području slavonskih županija financirana su 303 projekta vrijedna 840 milijuna kuna. Zaposleno je 6.800 žena, a potpora i pomoć pružena je za više od 37.000 starijih i nemoćnih osoba.
Dodijeljeno je i 72 ugovora ukupne vrijednosti 65,4 milijuna kuna koji će omogućiti zapošljavanje još 150 žena i skrb o još 8.000 krajnjih korisnika.
Glede prometne povezanosti, premijer je rekao kako će se nastaviti sa realizacijom ključnih projekata – poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta do Požege te srijemska granična transverzala te cesta od Križevaca prema Koprivnici. Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj.
Kada je riječ o obrazovanju, premijer Plenković naveo je da je do u pet slavonskih županija uloženo 378 milijuna kuna u 147 ulaganja. Iz Plana oporavka, dodao je, uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u pet slavonskih županija uloženo 689 milijuna kuna. U tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo i kapitalnu odluku Vlade o 544 milijuna kuna za besplatni obrok za svih 311 tisuća osnovnoškolaca u Hrvatskoj.
Premijer se osvrnuo i na politiku ravnomjernog regionalnog razvoja. „Smatramo da nitko bolje od vas ne može procijeniti koji su to prioriteti za vaš razvoj. Mi možemo prepoznati osnovne konture, ali u formuliranju tih detalja projekata i u što i kako ulagati, možete pomoći vi koji ste najbliži i najodgovorniji prema svojim građanima", kazao je premijer Plenković obraćajući se županima.
Zato je, dodao je, cijeli rad na ovoj financijskoj omotnici bio koncipiran vodeći računa o novim mogućnostima kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, kroz ITU mehanizam, kroz ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te kroz Europski socijalni fond.
Na sjednici u Pitomači članovima Savjeta predstavljene su informacije o mogućnostima ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Županica Jozić zahvalila se Vladi Republike Hrvatske na iskoracima koji su učinjeni, a posebice u donošenju Plana industrijske tranzicije kroz koji je preko milijardu kuna namijenjeno ulaganjima slavonskih poduzetnika. „Ako tome dodam da je donesena i nova karta potpora koja im omogućava značajnije korištenje bespovratnih sredstava onda možemo o Slavoniji govoriti kao području povoljnog poslovnog okruženja.“ – zaključila je županica.
U svom obraćanju osvrnula se i na potrebu da se u novoj školskoj godini 2023./2024. kroz ESF+ osiguraju veće plaće asistentima u nastavi.
Dotaknula se i najvažnijeg projekta Požeško-slavonske županije, a to je prometna povezanost Požege.
Izvor: Vlada RH/PSŽ