Dani hrvatskog turizma održani su po prvi puta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a Požeško-slavonska županija bila je vrlo uspješna. U dvije kategorije je ostvarena pobjeda te jedno sudjelovanje u finalu. U kategoriji „najbolji domaćin turističkog seljačkog domaćinstva“ titulu najboljega odnio je Thomas Heinz Pandžić, vlasnik Zlatnog luga. Prvo mjesto osvojio je i Park prirode Papuk u kategoriji „održivi turizam“, dok je Požeško-slavonska županija bila u finalu kategorije „najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske“, kao jedna od tri destinacije finalista u Republici Hrvatskoj.
Za vrijeme posjeta turističkih djelatnika, sudionika DHT kongresa, u Kutjevu su se održale radionice i degustacije na temu Vinska priča – graševina uz uvodničare gđu. Anu Dijan i g. Krešimira Macana, te vodstvo svjetskih prvaka u sommelierstvu g. Siniše Lasana i g. Darka Lugarića u vinarijama Krauthaker i Galić u Kutjevu. Degustacije su se osim u vinarijama Krauthaker i Galić održale i u vinariji Sontacchi i Jakobović. Sudionici kongresa imali su priliku kušati tradicionalna i domaća jela iz standarda Okusi Zlatne Slavonije na imanju Zlatni lug u Požegi.
„Ponosan sam što smo današnji dan uspjeli organizirati u prijestolnici graševine, u Kutjevu. Vidite i sami, ovdje je preko 200 ljudi, stručnjaka u poznavanju vinarstva i turizma. Jučer sam govorio u Vukovaru na otvorenju što turizam znači za našu županiju, što znači za Slavoniju u cijelosti. Turizam je grana koja se strašno brzo razvija, pogotovo na kontinentu, i u tom dijelu i mi želimo sudjelovati.“ – kazao je župan Alojz Tomašević.
Na pitanje što to Požeško-slavonska županija nudi turizmu župan Alojz Tomašević iznio je nekoliko važnih stvari.
„Specifični smo. Evo, kada čovjek kaže ‘Slavonija’ onda mnogi misle da je to jedna ravnica, no mi imamo i jedno i drugo, i zlatnu dolinu koju promoviramo ali i naših pet brda, odnosno planina. Od 100 metara nadmorske visine, nakon desetak kilometara dođemo na tisuću metara i usput vidite puno toga što možemo koristiti kao turističke sadržaje. Svakako, tu je prije svega gastronomija, koja je poznata i u Hrvatskoj, ali i u svijetu, vinarstvo i vinogradarstvo je naš temelj i ključ razvoja, no u tome dijelu mi želimo još proširiti ponudu. Prije tri dana bila je prvi puta kod nas biciklistička utrka, dakle, cikloturizam zauzima sve više prostora u razvoju kompletnog europskog a dapače, i našeg hrvatskog turizma.“ – rekao je župan dodavši da je zdravstveni turizam i hedonizam u samim korijenima županije.
„Mi želimo sve naše prostore prezentirati kao hedonizam u pravom smislu te riječi. Dakle, doći i uživati u Požeško-slavonsku županiju. Tu je i kulturna baština, naša povijest. Kad bi prošli kroz svaki grad ili svaku općinu, imamo što ponuditi: od prve kovnice novca, našeg banovca u Pakracu, preko grada Lipika, grada koji je stvoren kao grad za uživanje, u kojem su ratne rane gotovo nestale i koji se prelijepo razvija. Grad Požega koji je od Rimljana prozvan „slavonska Atena“. Kutjevo koje jedino u svijetu ima Trg graševine, a to je u marketinškom smislu predivna priča. Pleternica s Trgom bećarca je zapravo nešto što je specifično i novo. Također svaka naša općina ima nešto po čemu je posebna. Možemo govoriti o termalnim vodama u Velikoj i Lipiku, Kaptol ima Stari grad i tumule, to također treba staviti u punu turističku funkciju. Putem preko Jakšića dolazimo do Čaglina koji sadrži ostatke Panonskog mora. Sve su to projekti i programi koje mi imamo i stvaramo i dalje prezentiramo. Naš cilj i namjera je na najbolji način ugostiti turista ovdje, pokazati široku slavonsku dušu, pružiti uživanje, i na taj način također ostvariti daljnju gospodarsku korist.“ – istaknuo je župan.
Požeško-slavonska županija donijela je Odluku o poticanju ulaganja u razvoj turizma na području županije za razdoblje 2018. do 2020..U svrsi povećanja smještajnih kapaciteta, temeljem koje je objavljen i javni poziv zainteresiranima za ulaganje u smještaj za turiste.
„Pokrenuli smo sufinanciranje smještajnih kapaciteta, u svrsi da goste koji dolaze i zadržimo te ostvarimo profit. Županija svaki ležaj sufinancira sa 5000 kuna. U 2018.g. sufinancirano je 53 ležaja, a u 2019.g. (dosada) 47 što je ukupno 100 ležaja, od čega je veći dio novih ležaja, a dio je podizanje kvalitete, odnosno kategorije smještajnog objekta. Želimo svaki prostor, pa i onu kuću koja je trenutno napuštena, obnoviti i staviti u funkciju sa tri zvjezdice ili tri sunca i više. Ovih dana želimo pokazati da i kontinent može puno toga ponuditi turizmu kroz 365 dana. Dani turizma su prvi puta na kontinentu, ali siguran sam da nisu i zadnji, inzistirat ćemo na tome. Spoj poljoprivrede i turizma treba dalje razvijati.“ – zaključio je župan Alojz Tomašević.