Vijećnici su odradili i 9. sjednicu Županijske Skupštine Požeško-slavonske županije, sa 14. točaka dnevnog reda, vrlo ekspeditivno i usvojili sve točke. Riječ je bila o Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2018. godinu koji je bio pozitivan za prošlu godinu te nakon 15 godina više nema starih obveza i višak prihoda nad planiranim rashodima od gotovo 4 milijuna kuna.
- Nakon punih 15 godina županija nema više dugova, isplatili smo sve obveze, osim kreditnih obveza, koje slijede. Činjenica je da se od 2009. godine kada su dugovi bili 15 milijuna kuna i oko 106 milijuna kuna obveze. S prošlom godinom ostvarili smo prihode s gotovo 96%, ukupni višak prihoda je 4 milijuna kuna. To je izuzetna priča i Županija više ne duguje nikome, nego ima i višak prihoda, koji ćemo usmjeriti prema Rebalansu proračuna. Prošla godina za nas je bila bitna, isto tako i za općine i gradove, jer se novim Zakonom o porezu na dohodak, u županijski proračun dodalo gotovo 11 milijuna kuna više prihoda. Taj efekt je donio da smo mogli vratiti dugove, ali i povećati višak prihoda u Županiji. Kroz dvije godine dobili smo i 30 milijuna kuna za projekt razminiranja 360 ha zemljišta na području Pakraca i Lipika. Odradili smo veliki broj energetske obnove svih Područnih škola i gotovo svih Matičnih škola. Nastavljamo i dalje s realizacijom projekata – istaknuo je župan Alojz Tomašević, ponosan što nakon čak 5 župana prije njega, može konačno reći da više nema dugova Požeško-slavonska županija.
Usvojen je i Prijedlog, Izmjena i dopuna Proračuna Požeško-slavonske županije za 2019. godinu s projekcijom za 2020. i 2021. godinu. Prihvaćen je i Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2018. godinu. Prihvaćena je i točka Prijedlog procjene rizika od velikih nesreća Požeško-slavonske županije, kao što su poplave, potresi, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, tehničko tehnološke nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima, tehničko tehnološke nesreće u prometu, bolesti bilja i ekstremne suše. To je temeljni dokument za planirani razvoj Civilne zaštite.
Vijećnici su usvojili i Izvješće o radu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. za 2018. godinu, koji je osnivala Požeško-slavonska županija zajedno s Brodsko-posavskom i Sisačko-moslavačkom županijom. – Upravo smo potpisali ugovor s Republikom Hrvatskom o iznosu od 15 milijuna kuna iz Europskih sredstava, za izradu sve projekte dokumentacije za odlagalište i ishođenje građevinske dozvole. Projekt se ne zaustavlja, nego se nastavlja i mi želimo realizirati sve pripreme koje su potrebne da se na prostoru Šagulja izgradi odlagalište, koje može biti realizirano u naredne 2 godine finalizirana – dodao je župan Alojz Tomašević kao pojašnjenje na ovu točku.
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka Plana razvoja Požeško-slavonske županije za razdoblje 2021. -2027., što je nekada bio dokument Strategija razvoja županije, kao i prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka i članova Županijske skupštine izabranih s liste grupe birača za 2019. godinu. Za te namjene do sada se izdvajalo 72 tisuće kuna a sada će se izdvajati 189 tisuća kuna. Tako će stranka ili nezavisni vijećnici izabrani s liste birača godišnje za vijećnika primiti 5.000 kuna, a ako je vijećnik žena 10% više ili 5.500 kn. Isplata će se vršiti tromjesečno.
Vijećnici su nakon dodatnog obrazloženja župana Alojza Tomaševića usvojili i Odluku o stipendiranju učenika koji se obrazuju za poljoprivredno-prehrambena zanimanja na Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi. Ta škola postaje Centar kompetentnosti u poljoprivredi u koji se ulaže dodatnih 30 milijuna kuna za nove sadržaje te je nužno da se stimuliraju upisi u poljoprivredno-prehrambena zanimanja. Novi Centar dobit će tako bolju edukaciju, nove smjerove u zanimanjima, a izgradit će se i farme za uzgoj krava i svinja, hladnjača za voće i povrće i preradbeni kapaciteti za voće i povrće. Planira se stipendirati stotinjak učenika s iznosom od 500 kuna mjesečno te tako popuniti upisnu kvotu od 110 učenika, što bi svakako opravdalo i ova velika ulaganja. No svakako je bitno što više učenika obrazovati za zanimanja poljoprivredno-prehrambena jer to je sigurno budućnost, kako za same učenike, tako i za naš kraj.