-Niti ove godine u županijskom proračunu nije umanjena stavka namijenjena za razvoj poljoprivrede.
-Točno, jer je poljoprivreda  osnovna supstanca naše županije,  a sredstva koja izdvajamo za nju ionako nisu adekvatna stvarnim potrebama. Poljoprivreda je ključ razvoja naše županije. Želim da se u OPG-ove, u dvjesto sedamdeset i sedam naselja u našoj županiji vrati sjaj u naše štale, na naše oranice, u sve prostore gdje poljoprivreda može dati vrhunske rezultate. Nažalost, ona je danas devastirana iz niza razloga, i rata i poraća, pa je velik broj mladih ljudi, a i dan danas, napustilo i napuštaju sela. Slobodno ću reći da današnji zakoni u poljoprivredi, a napose Zakon o poljoprivrednim zemljištima idu ka daljnjoj devastaciji poljoprivrede i sela. Kao župan ne mogu se pomiriti s tim. Zakoni bi trebali stimulirati našeg seljaka, naše OPG-ove, a za ovaj aktualni mogu samo postaviti pitanje, za koga se radio? Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva trebaju imati važnu poziciju u razvoju naše županije, te na nju nadograditi prehrambenu industriju, te potom i razvoj turizma. Borim se i nadam da će u idućoj godini proračunska sredstva biti značajnija, a očekujemo i otvaranje natječaja iz Programa za ruralni razvoj i vjerujem da će otpočeti procesi obnove sela i kvalitetnog statusa i razvoja poljoprivrede. Nažalost, moram se osvrnuti i na novi zakon  o porezu na dohodak koji građanima nije puno donio, a uzeo je lokalnoj upravi i samoupravi. Požeško -  slavonskoj županiji oko dva milijuna kuna. Županija i zbog tečajnih razlika, odnosno kreditnih obveza u francima, mjesečno gubi oko devedeset tisuća kuna što je godišnje oko milijun kuna. Govorim to iz razloga što bi se tih, oko tri milijuna kuna koliko nam je praktično oduzeto, moglo ulagati u razvoj poljoprivrede.
-Što je za činiti?
-Mi ćemo pronaći modele kako dodatno pomoći poljoprivredi. Pozivam i poljoprivrednike da se uključe u aktivnosti i napore da tu granu dignemo , možda putem zadruga ili drugih interesnih organizacija, kako bi ukupno i pojedinačno na tržištu bili konkurentniji. Pozivam ih iz razloga jer nije dobro da se pojedinačno kuka već uzmimo zajedno stvar u svoje ruke i donesimo prava rješenja za cijelu zajednicu, a tada će i pojedinačni interesi biti ispunjeni.  Sposobni smo mi, duboko vjerujem, izvući iz krize i županiju, i cijelu Slavoniju., i Hrvatsku. Nažalost, od aktualne vlade ne vjerujem da ćemo dobiti pozitivnih rješenja, ali vjerujem da će se na parlamentarnim izborima i to promijeniti.
-Nedavno ste boravili u Austriji. Koji bio cilj posjeta?
-Organizator posjete bila je Udruga Život. U Austriji je bilo oko šezdeset  poljoprivrednika iz cijele zemlje među kojima saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić i moja malenkost. Važno je vidjeti na koji način funkcioniraju zemlje koje su uređene kao što je Austrija, kakav to oni model koriste da su im njihovi OPG-ovi više nego uspješni. Tražili smo odgovor, pa i pomoć kojim smjerom bi i Hrvatska trebala ići. Ono što sam tamo vidio i čuo poklapa se s mojim promišljanjima. Dakle, kako se kaže, nemojmo izmišljati toplu vodu kada je već izmišljena. Implementirajmo i provedimo u praksi iskustva onih koji su pokazali i pokazuju uspjeh. Primjera radi, u Štajerskoj postoji udruženje seljaka, njih oko tri tisuće proizvođača mlijeka, koji predaju svoje mlijeko svojoj zadruzi, prerađuju to mlijeko, proizvode sir i druge mliječne proizvode, i kao takve plasiraju na tržište. Savršena organizacija u kojoj ti zadrugari definiraju cijenu na svim razinama, jer je to njihovo. Dakle, oni su se udružili svjesni da su zajedno jaki, da mogu izaći na sva tržišta, a sačuvati svoje interese i uspješno poslovati. Važno je znati da tamo ne robuju sustavu velikih farmi. Tamo je farma s pedeset krava ogromna farma. Baziraju se od dvije, pet krava…a dvadeset i pet smatraju optimalnim brojem prvenstveno simentalke. To je upravo put u toj grani koji mi možemo i moramo razvijati i kod nas. Njihova poljoprivredna komora i zakoni koje donose idu u prilog seljaku, a ne kao kod nas protiv. Oni u suradnji s udrugama i zadrugama traže modele kako sve unaprijediti,a ne kako birokratski i interesno devastirati. Isto tako, nešto što mogu čvrsto obećati da će i kod u Županiji zaživjeti, su obrazovne institucije. Poljoprivredne škole  koje će pripremiti svoje učenike za učinkovit i kvalitetan razvoj OPG-ova. Austrijske poljoprivredne škole imaju svoje farme, svoje prerađivačke pogone, oni čak svoje proizvode plasiraju na tržištu, a najvažnije je da te proizvode, odnosno, u cijelom ciklusu angažirani su učenici. Učenik koji završi tako koncipiranu školu spreman je odmah razviti vlastito obiteljsko gospodarstvo. Mi smo s tim projektom za našu Poljoprivrednu školu krenuli prošle godine, a nastojimo iskoristiti za to i europska financijska sredstva. Dakle, želimo uspostaviti sličan sustav kao i u Austriji, farmu s dvadesetak muznih krava, farmu crnih svinja…sve što je potrebno kako bi učenici shvatili, doživjeli, radili i naučili što je OPG i kako funkcionira. U planu nam je i hladnjača od oko petsto tona kapaciteta za voćne proizvode, kao i prerada istog. To je put kojim trebamo ići i obećavam u ovoj županiji će i biti tako.

Razgovor vodio: Marko Marinić