Na jučerašnjoj sjednici koordinacije župana Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu raspravljalo se o sedam vitalnih tema koje muče ovaj dio Republike Hrvatske: o programskim dokumentima i EU fondovima u novom financijskom programiranju od 2014. do 2020. godine, posljedicama Zakona o područjima posebne državne skrbi, o Zaključku Vlade RH o prihvaćanju karte regionalnih potpora u razdoblju od 2014. do 2020. godine, problemima depozita u poljoprivredi, gospodarenju otpadom na području županija Slavonije i Baranje, učincima i provođenju Nacionalnog plana kliničkih bolničkih centara, kliničkih i općih bolnica u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. do 2016., te o reformi sustava turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Koordinaciji su nazočili: župan Požeško – slavonske županije Alojz Tomašević, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić i njegovi zamjenici, zamjenica župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Željko Cirba, direktori županijskih razvojnih agencija, direktori centara za gospodarenje otpadom, kao i pročelnici resornih upravnih odjela.

Svi su suglasni da je ravnomjeran regionalni razvoj jedno od načela Europske unije, a to se na nacionalnoj razini ne provodi zbog nedostatka komunikacije između regionalne i nacionalne razine. Jedan od razloga za takvo stanje, nemogućnost korištenja sredstava koje pruža Europska unija i puno izgubljenih projekata, je i činjenica da nemamo Zakon, podzakonske akte kao niti Strategiju regionalnog razvoja. Ruralni prostor opterećen je ozbiljnim problemima, negativni se trendovi nastavljaju i evidentno je da sadašnja politika nije našla rješenja za nagomilane poteškoće. Unatoč činjenici da je politika ruralnog razvoja najsnažnija i najizdašnija europska politika, Hrvatska je neuspješna pri definiranju programa ruralnog razvoja, a posljedica toga je i slaba iskorištenost europskih sredstava.

Najavljeno ukidanje Zakona o područjima od posebne državne skrbi dovest će do smanjenja tržišne konkurentnosti ovih područja, a time i njihovog polaganog gašenja. Stoga je i jedan od prijedloga koji se mogao čuti na današnjem sastanku osnivanje posebnog regionalnog fonda za one jedinice koje nemaju dovoljno samostalnih sredstava za učešće u europskim projektima, čime bi se potaknuo razvoj osiromašenih područja. Raspravljajući o novoj karti regionalnih potpora od 2014. do 2020. predstavnici svih županija suglasni su kako je ona u suprotnosti s osnovnim ciljevima regionalne politike Europske unije, tim više što su za njenu izradu korišteni zastarjeli podaci za izračun referentnog razdoblja od 2008. – 2011. godine. U novim Smjernicama za regionalne državne potpore za razdoblje 2014 – 2020. daju se novi kriteriji za državne potpore: 50 % za NUTS 2 regije čiji je BDP je ispod 45 % EU 27 35 % za NUTS 2 regije čiji je BDP između 45 % - 60 % EU 27 25 % za NUTS 2 regije čiji je BDP iznad 60 % EU 27 Slijedom toga, u najnovijoj Odluci Vlade RH od 22. 04. 2014. vidljivo je da je Kontinentalna Hrvatska na 61,67 % BDP EU 27, dakle iznad 60 % BDP-a EU 27, što nas uvrštava u razred koji ima najmanji postotak državne pomoći odnosno 25 %, dok je Jadranska Hrvatska na 60,00 % BDP-a EU 27 i ulazi u razred s postotkom potpore 35% . Time je, kolokvijalno govoreći, Slavonija preko noći postala bogata i prema ovakvoj podjeli pripada joj najmanji postotak državne potpore.

Kako je Odluka o ovakvoj podjeli regionalnih potpora na snazi do 2020. i kao takva ne može se mijenjati, potrebno je mijenjati statističke regije. Time bi se ispoštovo i osnovni princip regionalne politike EU , koji nalaže identificirati siromašnije i bogatije regije i smanjiti razliku između njih. Izuzetno teško stanje u poljoprivredi dodatno opterećuje i problem kreditnih depozita. Zaključno s 31. prosincem 2013. godine, svih pet slavonskih županija Ministarstvu poljoprivrede duguje preko 18,5 milijuna kuna. Prijedlog prema resornom Ministarstvu je otpis ovih dugovanja kako bi se ta sredstva mogla prenamijeniti odnosno iskoristiti u izradu projekata i projektne dokumentacije s područja poljoprivrede, te time pokrenuti agrar, a ne ga još dodatno kažnjavati. Na jučerašnjem sastanku raspravljalo se i o problemima u sektoru gospodarenja otpadom, kojeg, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, očekuju najveće promjene. Hrvatski građani, bez obzira na to gdje živjeli, morat će imati mogućnost odvojenog odlaganja otpada i to već od 1.srpnja ove godine. Neuspjeh samo jednog od ovih faktora mogao bi rezultirati sankcijama Europske unije, a takva kazna realno prijeti i centrima za gospodarenje otpadom na području istočne Hrvatske, jer do 31. prosinca 2018. godine moraju biti sanirana sva odlagališta i otvoreni centri za gospodarenje otpadom na području Slavonije i Baranje.

Svi sudionici sastanka, posebice direktori centara za gospodarenje otpadom, suglasni su da je potrebno apelirati na Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša kako bi studija predizvodivosti za istočnu Hrvatsku što prije bila izrađena i kako bi se na vrijeme mogli otvoriti centri za gospodarenje otpadom. Govoreći o problemima u zdravstvu bilo je riječi o učincima i provođenju Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2016.godine. Naime, Nacionalnim planom mijenja se odnos postelja na štetu akutnih postelja, čime se dovodi do smanjenja kvalitete zdravstvene zaštite. Master planom je predviđeno ukidanje zdravstvenih odjela u slavonskim bolnicama, u nekim bolnicama postupak je u tijeku, što je već sada dovelo do smanjenja dostupnosti zdravstvene zaštite i povećalo troškove liječenja. Također, promijenili su se i uvjeti ugovaranja usluga s HZZO-om na primarnoj razini zdravstvene zaštite, što je dovelo do dodatnog opterećenja na razini sekundarne zdravstvene zaštite i dodatnog smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga.
Slijedom gore navedenog koordinacija župana Slavonije i Baranje ne slaže se sa odrednicama ovakvog Master plana. U razgovoru o reformi sustava turističkih zajednica u RH, sudionici skupa naglasili su iznimamn značaj županijskih turističkih zajednica kao organizacija koje upravljaju destinacijom. Njihovim ukidanjem naštetilo bi se razvoju kontinentalnog turizma i ruralnih područja. Pet slavonskih župana stoga se protivi donošenju novog Zakona o turističkim zajednicama, a posebno Smjernicama koje je izradilo Ministarstvo turizma, a koje nisu dale konkretne ciljane i strateške rezultate, te ne uvode dovoljno značajne promjene koje bi unaprijedile kontinentalni turizam, već naprotiv, idu na njegovu štetu. O svim raspravljanim točkama i donešenim zaključcima župani će izvijestiti nadležne institucije, te zatražiti žurno postupanje, u cilju očuvanja Slavonije i Baranje i zaštite interesa njezinih stanovnika.