U Republici Hrvatskoj, a moglo bi se reći posebice u slavonskim krajevima - lovstvo je tradicija. Trenutno je na području cijele države registrirano gotovo 70 tisuća lovaca s tendencijom pomlađivanja članstva. Usprkos tome, lovstvo i lovci su često označeni negativnim predznakom, a upravo to bila je tema održanog okruglog stola u Požegi pod nazivom „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“.
Sudionici okruglog stola bili su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, članica glavnog uredništva Večernjeg lista Petra Balija i direktor proizvoda Jutarnjeg lista Vladimir Janković, uz moderiranje Mislava Togonala.
Uvod u temu dao je predsjednik Ivica Budor istaknuvši kako percepcija javnosti nije uvijek pozitivna, ali lovci sve više postaju dio društvene zajednice, posebice u situacijama pojave divljači u gradovima kada lovci otklanjanju potencijalne opasnosti za građane. Istaknuo je također kako se pojedinci uvijek nečime bave, a činovi pojedinaca se onda preslikaju na percepciju javnosti o čitavoj skupini.
- Mislim da smo dosad već dosta toga pokrenuli. Pridružili su nam se mladi, od proljeća savez započinje sa školom u prirodi i lovačkim kampovima za djecu. Danas je noć muzeja u kojoj sudjeluje i Lovački muzej što isto govori da se percepcija pomiče na pozitivno – rekao je Budor.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je doprinos lovaca društvu vidljiv kroz učinkovito trošenje resursa, čuvanje ekosustava, bioloških bogatstava te da je lovstvo neophodno za održavanje ravnoteže između različitih sustava.
Istaknula je također kako Ministarstvo poljoprivrede brojne pozive usmjerava prema razvoju infrastrukture u ruralnim područjima, a smatra kako mi se mogao iznaći i model za financiranje ulaganja u lovačke domove.
- Kao Ministarstvo poljoprivrede, osim što se bavimo zadaćama koje jesu najizazovnije, a to su zadržavanje interesa za proizvodnju hrane, bavimo se i infrastrukturom. Dosada smo se bavili određenom infrastrukturom kojoj je bio cilj olakšati život u ruralnom prostoru, kao što su društveni domovi, kulturni centri, sportska infrastruktura, vatrogasni domovi, dječji vrtići i nerazvrstane ceste. Poznajući pravnu regulativu fondova, smatram da je u tu infrastrukturu moguće uvrstiti i lovačke domove i mislim da ćemo morati naći neko rješenje što se tiče financijskih sredstava pa ćemo i o tome razgovarati u narednim mjesecima – istaknula je Vučković.
Direktor proizvoda Jutarnjeg lista Vladimir Janković negativne medijske natpise komentirao je kako neznanja uvijek ima i po njegovom mišljenju lovci nemaju izdvojeni problem po pitanju loših medijskih natpisa nego dijele sudbinu svih drugih grupa koje su na neki način zatvorene, u smislu članstva i specifičnosti zanimanja.
Na tragu toga, svoje mišljenje podijelila je i članica glavnog uredništva Večernjeg lista Petra Balija koja je istaknula kako je u medijskom prostoru loša vijest, dobra vijest, jer javnost nažalost u najvećoj mjeri zanimaju takve vijesti. Također je istaknula kako se negativni činovi pojedinaca preslikavaju na percepciju o svim lovcima.
Voditelj okruglog stola Mislav Togonal istaknuo je tezu kako je Požeško-slavonska županija dio Hrvatske u kojemu se na lovstvo gleda na drugačiji, pozitivniji način, na što je odgovorila županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić.
- Složila bih se s tezom da je percepcija lovaca u Požeško-slavonskoj županiji zapravo drugačija nego što se ponekad kroz medije uspije pročitati da je u drugim krajevima. Mi smo mala sredina, lovstvo je ovdje tradicija i prisutno je preko 200 godina, ali lovci i lovačka društva nisu samo oni koji vode računa o šumama, divljači i očuvanju bioraznolikosti, nego su oni i dio zajednice, pokretači društvenih aktivnosti i usudit ću se reći da su oni uistinu vidljivi u svim jedinicama lokalne samouprave Požeško-slavonske županije. Lovci su kod nas često organizatori različitih humanitarnih aktivnosti, oni koji daruju biskupijski Caritas, oni koji se odazivaju na društvene manifestacije, ali i oni koji organiziraju manifestacije – rekla je Jozić.
Isto tako, spomenula je i potencijale lovnog turizam na području Požeško-slavonske županije.
- Potencijal koji imamo tek se treba iskoristiti, ovdje imamo i onih koji u svojim smještajnim kapacitetima ugošćuju lovce iz cijele Hrvatske, a potencijal je vidljiv u velikom broju lovišta koji imamo na području Požeško-slavonske županije. Ovdje ne treba gledati isključivo na lovstvo kao lovstvo i lovni turizam, nego u kombinaciji sa svim drugim prirodnim i kulturnim bogatstvima koje imamo – istaknula je.
Na izazov nedostatka smještaja za grupe o čemu je županica govorila, nadovezali su se Goran Šutalo i Thomas Pandžić, poduzetnici koji će na području Požeško-slavonske županije graditi svoje hotele i time zasigurno pridonijeti razvoju i ove specifične grane turizma.
Veliki potencijal Požeško-slavonske županije je i strelište u Bzenci gdje se održavaju i državna natjecanja, a Požeško-slavonska županije je kandidat za domaćinstvo i europskog natjecanja.
- Naše strelište je u funkciji i jedno je od najsuvremenijih strelišta u Hrvatskoj. Ulažemo u njega i uz pomoć županije idemo u dogradnju te se nadamo da će se tu odvijati i međunarodna natjecanja kao što se već godinama održavaju i državna – dodao je iz publike predsjednik Županijskog lovačkog saveza Branko Bertelović, a s obzirom na interaktivnost okruglog stola, svoja mišljenja dali su i brojni drugi.
Sukus rasprave o percepciji javnosti bio je da je lovstvo potrebno sagledati u cjelini i potpunije ga prezentirati javnosti jer je najveći izvor dezinformacija, nedostatak informacija.
Po završetku okruglog stola, prigodno je održana i promocija knjiga autora Ive Gregurića Zapisi jednog lovca I i Zapisi jednog lovca II – Priručnik za početnike.
