Srijeda, 10 Lipanj 2020 13:37

Akumulacija Kamenska za razvoj cijele županije

U središnjem dijelu Požeško-slavonske županije na križanju državne i županijske ceste planirana je izgradnja akumulacije Kamenska, na rijeci Orljavi oko 2,5 km nizvodno od ušća Brzaje u Orljavu. Akumulacija Kamenska se kao višenamjenski objekt može koristiti u obrani od poplava, vodoopskrbi Požeštine i Pakračkog područja, navodnjavanju poljoprivrednih područja uz Orljavu, energetsko iskorištavanje  - izgradnja malih hidroelektrana, turizam  i osiguranje biološkog minimuma. Danas je održano početno bušenje i istraživanje na državnoj cesti Pakrac-Požega.

Hidrološki parametri akumulacije Kamenska su:

  • volumen korisnog prostora je 11.450.000 m3,
  • ukupni volumen prostora 17.800.000 m3,
  • kota krune brane je 246,00 m n.m., a
  • visina brane je 28 m.

Ukupna planirana  investicija izgradnje akumulacije Kamenska sukladno današnjim proračunima je oko 220 milijuna kuna, a izmještanje ceste u dužini od oko 7,5 km južnom stranom akumulacije je vrijednosti oko 50 milijuna kuna. Puno točniji izračuni biti će dostupni nakon izrade idejnog projekta koji mora definirati određene projektne parametre.  Planirana sredstva za izgradnju sustava navodnjavanja (zahvat vode, crpne stanice, dovodni i distributivni cjevovod), izgradnja MAHE, su naknadne investicije koje će biti realizirane nakon izgradnje same akumulacije.

Prema proračunu potencijalne štete, kod pojave 100-godišnjih velikih voda, koja se  procjenjuje na oko 300 milijuna kuna ili ako se uzme šteta poplave iz 2014. godine kada je šteta bila  još puno veća, ili ako se uzme korist od navodnjavanja kroz povećanje dobiti od proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, ili prihodi proizvodnje električne energije, tada ćemo vrlo lako doći do isplativosti jedne ovakve investicije u Požeško-slavonskoj županiji.

O značaju akumulacije Kamenska za sprječavanje poplava i redukcije vodenog vala rijeke Orljave, više je rekao Davorin Piha, izaslanik generalnog direktora Hrvatskih voda.

 „Ovo područje sliva Orljave je specifično, pa je  prostornim planovima predviđeno 28 retencija, od kojih su 4 najvažnije u smislu redukcije vodnog vala. 2008. godine započeta je izgradnja retencije Londža i prije 2 godine završena je druga faza, a ona je kapaciteta 9 milijuna kubika. Druga važna retencija na ovom području je Vrbova, ona je izgrađena 2012. godine i kapaciteta je 3 milijuna kubika. Retencija Kaptolka je na istočnom djelu sliva rijeke Orljave, kapaciteta je 5-6 milijuna kubika i tu smo u početnoj fazi, usklađujemo projektni zadatak da bi išli na projektnu dokumentaciju. Ovdje je retencija Kamenska, koja je daleko najznačajnija po pitanju obrane od poplave, odnosno redukcije vodnog vala rijeke Orljave te njene pritoke Brzaje. Ukupni kapacitet akumulacije je 17 milijuna i 800 tisuća kubika, od toga je 6 milijuna i 200 tisuća kubika retencijskog prostora, dakle onaj prostor koji će primiti višak voda koji je do sada ugrožavao nizvodna naselja.“ - rekao je Davorin Piha.

Praktična ideja akumulacije Kamenska datira još iz 70-tih godina prošloga stoljeća, kada se razmatrala varijanta da će ta akumulacija imati 40 milijuna kubika i kada se predviđalo da će ona biti glavni objekt za vodoopskrbu šireg slavonskog kraja. S vremenom se od toga odustalo, no nakon poplava 2014. i posljednjih godina, ponovno je provjerena projektna dokumentacija te su napravljeni studiji sa pet varijanti pregradnog profila i pet varijanti veličine retencije.

„Nakon sveobuhvatnog analiziranja, došli smo do zaključka da je ovo najpovoljniji i najbolje rješenje, s čim se složila i Požeško-slavonska županija. U početku je najveći problem nakon analize, prije potpisivanja i raspisivanja natječaja, bila je promjena prostornog plana te moram pohvaliti župana Alojza Tomaševića i sve koji su bili uključeni u izmjenu prostornog plana, jer nije bilo lako s obzirom na uvjete zaštite prirode.“ – dodao je Davorin Piha.

Osim svega navedenog, akumulacija Kamenska nudi i niz sadržaja u turizmu zbog blizine odmarališta Zvečevo, Parka prirode Papuk i naselja Novo Zvečevo, skijališta Zvečevo, Nevoljaš, Omanovac te ostale kulturne baštine. Obronci koje okružuju akumulaciju pogodne su za izgradnju vikend naselja, razvoj lovnog, ribolovnog, izletničkog i ostalih oblika selektivnog turizma.

„Ovdje sve počinje kada su u pitanju poplave na ovom području, nakon pada velikih količina oborina rijeka Orljava se izlije iz korita te se prvo zatvara ovaj dio državne ceste Požega – Pakrac, a što je zadnjih desetak godina postalo sve učestalije. Nakon toga pratimo vodostaj do Sloboštine, grada Požege i grada Pleternice i nadamo se da u tome periodu neće voda nabujati i stvoriti još veće probleme. Izgradnjom ove brane i akumulacijom, na ovome mjestu gdje sve to možemo spriječiti, pogotovo ako se sjetimo poplave iz 2014. godine i velike štete koja je bila na području općine Brestovac i gradova nizvodno uz rijeku Orljavu. U općini Brestovac imamo velike planove nakon izgradnje, za unapređenje poljoprivrede i razvoj turizma te samog opstanka ljudi na ovom području.“ – rekao je Zdravko Mandić, načelnik općine Brestovac.

„Prva svrha izgradnje akumulacije je obrana od poplava nizvodnog područja, no samo pregradno mjesto osiguralo je mogućnost izgradnje akumulacijskog prostora većeg od onog samo za obranu od poplave. Tako je to višenamjenska akumulacija koje će služiti za vodoopskrbu, navodnjavanje, za energetsko korištenje, osim toga osigurat će se biološki minimum i vodnost Orljave nizvodno od brane u sušnim mjesecima te naravno služit će za sport i rekreaciju ovog kraja. Sama akumulacija je volumena oko 17,5 milijuna kubika vode. Akumulacija se ostvaruje izgradnjom nasute brane visine oko 30 metara u sklopu koje će se izvesti evakuacijski objekti, temelji ispust i preljev. Osim tih objekata koji su u funkciji akumulacije, potrebno je izmjestiti i prometnicu, dakle državnu cestu Požega-Pakrac i još jedan dio od Zvečeva, ukupna dužina prometnice koju je potrebno izmjestiti je oko 7,5 km.“ - rekao je Nenad Heček, voditelj projekta ispred tvrtke Elektroprojekt.

Župan Alojz Tomašević istaknuo je kako prve bušotine koje su napravljene za potrebe istraživanja imaju povijesno značenje da se počinje realizirati 50-godišnji san stanovnika Požeško-slavonske županije.

„Akumulacija Kamenska je jedan od najvažnijih projekata Požeško-slavonske županije čija realizacija je postala moguća kada smo prošle godine usvojili Izmjene i dopune Prostornog plana Požeško-slavonske županije. Po usvajanju ovog preduvjeta, krenulo se odmah u pregovore s Hrvatskim vodama kao investitorom te je ubrzo uslijedilo raspisivanje natječaja za izradu potrebne projektne dokumentacije. Idejni projekt bi trebao biti izrađen u drugoj polovini ove godine čime bi imali osnovu za ishođenje lokacijske dozvole. Temeljem lokacijske dozvole rješavali bi se imovinsko pravni odnosi, i izrada glavnog projekta akumulacije kako bi se mogla ishoditi građevinska dozvola. Planirano razdoblje za sve navedeno je do kraja 2021. godine, nakon čega bi se moglo očekivati otvaranje radova na izgradnju akumulacije. Mi na ovaj način uz pomoć prirode reguliramo rijeku Orljavu, koju su nazvali „Rijeka života“ i „Divlja rijeka“, mi ćemo svaku kap predivne rijeke zaustaviti i staviti u funkciju gospodarstva i poljoprivrede. Ovaj projekt je toliko važan ne samo za obranu od poplava već i za razvoj poljoprivrede povrtlarske kulture, ali i dolazak turista. Ovo je povijesni prostor na kojemu su se vodile bitke, ovo je prostor koji je možda danas nažalost iseljen, ali akumulacijom otvaramo mogućnost za nova ulaganja i dolazak ljudi, oni koji će ostati ovdje i nakon nas te uživati u blagodatima ovog prostora i prirode. Do današnjeg dana nismo došli tako lako, u 7 godina mandata, održali smo brojne sastanke, bilo je prijedloga za smanjivanje retencije, no mi nismo odustajali od akumulacije, stoga se zahvaljujem generalnom direktoru i svim djelatnicima Hrvatskih voda, svim mojim suradnicima i onima koji su sudjelovali na tim sastancima i doprinijeli da danas budemo ovdje na početku radova. Puno problema još uvijek imamo sa staništem leptira, koji nam stopiraju planove, a samim time stopira se i razvoj gospodarstva na ovom prostoru. Nije važniji leptir od razvoja i boljitka za sve stanovnike, mi prirodu nadograđujemo, kada se krene raditi i kada ova površina bude pokrivena vodom, uz njenu pomoć će i taj leptir pronaći svoje mjesto, kao i ostale domaće životinje. Neka ovaj prostor bude stanište naših dobrih ljudi, djece, turista, a ne zaustavljanje razvoja ove predivne županije.“ – rekao je župan Alojz Tomašević.

Pročitano 1941 puta