Petak, 17 Siječanj 2020 07:56

Otvorenje izložbe “Barun Trenk, novo lice legende”

U Gradskom muzeju Požega otvorena je izložba pod nazivom “Barun Trenk, novo lice legende”, koja dolazi iz Republike Češke. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Prikazani su jedinstveni rezultatu antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka i vjernu rekonstrukciju jedne povijesne osobe.

Članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri prošlih deset godina odlaze u Brno gdje u kripti Kapucinskog samostana leži mumificirano tijelo baruna Franje Trenka. Panduri mu iskazuju svoju počast, zajedno sa kapucinima se pomole pokraj njegova tijela, posjete kriptu i tvrđavu Špilberk, a ujedno svih tih godina upoznaju nove prijatelje. Ova suradnja i ideja o istraživanju mumije Franje Trenka je krenula od Trenkovog palca koji je dugi niz godina nedostajao na mumiji Trenka, nepoznato nam je kada je nestao i kako je nestao. Nepoznata osoba ga prije nekoliko godina predaje u Gradski muzej Brno. Nedugo nakon što je palac postao vlasništvo muzeja, muzej ga predaje kapucinima gdje i pripada da se stavi uz tijelo Franje Trenka. Upravo ovim povratom palca od strane muzeja kapucinima kreće suradnja i pregovori oko mogućnosti istraživanja mumije što je 2017. godine i krenulo.

Izložba o barunu Trenku koji je europski brend za mnoge slavonske i europske gradove koji su, na neki način vezani uz njega, njegovu obitelj ili ratno djelovanje, došla je u Požegu zahvaljujući suradnji Muzeja grada Brna, Povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege i požeškog muzeja. “Barun Trenk, novo lice legende” nudi do sada nikada iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela, naglasila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein.

Tijelo ovog avanturiste, kockara, konfliktnog, ali izvrsnog vojnika koji je preživio 14 ranjavanja i navodno pobijedio u čak 102 dvoboja te na koncu lišen slobode skončao u tamnici, fotografski je i fotogrametrijski obrađeno.

Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu.

“Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka je jedinstvena po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću. Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda.” - pojasnila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić.

Posjetitelje izložbe i goste prigodnim riječima pozdravio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

“Nisam povjesničar i ne mogu govoriti o Trenku kako govore povijesni dokumenti, ali kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik mogu reći kako je moja zanimacija za baruna Trenka sada, kada vidim ovu izložbu još i veća. Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. Zato su Trenkovi panduri pronijeli slavu diljem Europe, a i danas to čini naša povijesna postrojba jednakom mjerom. Kako bi nastavili tradiciju, njegovali povijest i razvijali kulturu Grad i Županija poduzimaju i primjerene aktivnosti. Ponosan sam što smo kao Županija kupili i dvorac u Trenkovu koji će biti prostor gdje ćemo ponovo prezentirati lik i djelo baruna Trenka.” - rekao je župan Alojz Tomašević.

Izložbu je svečano otvorio gost dr. sc. Aleksandar Bučinski, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest i počasni član Povijesne postrojbe Trenkovi panduri Požega.

“Barun Franjo Trenk je nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene, ali koje usprkos tome uporno vode svoj život. Gotovo bi se moglo reći kako se ne vidi čovjeka od priče, jer u historiografiji hrvatskoj i svjetskoj još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna, Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju.” - rekao je dr.sc. Bučinski

Izložba u Požegi ostaje otvorena od 29. veljače, a nakon Požege gostovat će u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu.

Pročitano 220 puta